Pokušaj da spojim dizajn i preduzetništvo u jedno

Dizajn usluge u Aranđelovcu?

Optimistična misao o kojoj sam neko vreme razmišljao da li da se upustim. Kako do ovog trenutka nije bilo sličnih firmi, osim štamparija koje su pružale usluge dizajna kao povezane u okviru svoje delatnosti, ideja da te usluge profesionalizujem i dignem na malo viši nivo činila mi se zanimljivom.

Zašto sam odlučio da se bavim dizajnom?

Odgovor je vrlo jednostavan – Zato što sam pre oko godinu dana stavio na papir sve stvari koje volim da radim. Kada sam pogledao listu, upitao sam se šta od navedenog je potrebno drugima, a što mi može doneti i pristojnu zaradu. O tome sam odlučivao u odnosu na to da se negde zaposlim i radim po zahtevima ljudi koji, prema mojim prethodnim iskustvima i nemaju adekvatna znanja o dizajnu.

Pisanje i dizajniranje

U oblasti grafičkog dizajna u malim sredinama situacije je prilično loša zbog niskog životnog standarda i nerazvijene svesti o ulozi dizajna u savremenom društvu. Pa samim tim i o tome koliko on vredi.

Finalnoj odluci prethodila su istraživanja kako preko interneta, tako i putem poznanika.

„Uvideo sam da potreba za dizajnom postoji, kao i da tržištu nedostaje profesionalizacija ovih usluga.“

Tu sam video svoju šansu. I osetio unutrašnji impuls da je to – to. Video sam priliku da ponudim nešto novo, sveže i bolje.

Pokrenut je DeKovach Dizajn koji je zasnovan na određenim vrednostima i pravilima koja ga definišu.

Nakon nekih mesec dana previranja ove ideje u meni, oko toga da li pokrenuti sopstveni posao ili se baviti freelancing-om, odluka je doneta. Otvoriću preduzetničku firmu. Možda je zvučalo kao loša ideja, ali sam procenio da mi se u tom trenutku to najviše isplatilo. Nakon čitanja ovog članka o obračunu poreza kod freelancer-a (koji rade kao fizička lica u Srbiji) otkrio sam da je paušalni porez nešto što će mi više odgovarati jer je predvidljiviji.

Pomoć od države

Znao sam i da neće biti lako, zbog dosta stvari koje sam trebao da naučim. Tako da sam se sa čvrstom namerom da pokrenem firmu obratio Nacionalnoj službi za zapošljavanje u Aranđelovcu, koja mi je izašla u susret sa svojim predlozima i nedugo zatim odobrila subvenciju za samozapošljavanje u iznosu od 180.000 dinara. Sa tim novcem sam pokrenuo firmu i u njemu video sigurnost za početni period privikavanja na poslovanje iz perspektive preduzetnika. Taj novac je uglavnom otišao na poreze i opremu za nekih šest meseci rada.

Greška koju sam napravio u startu je bila šifra delatnosti koju sam odabrao za rad firme – 6201, računarsko programiranje, jer me je ona smestila u petu grupu preduzetnika, onih koji su visoko oporezovani. Ovu odluku sam doneo sa tadašnjim razmišljanjem da ću se baviti razvojem i plasiranjem mobilne aplikacije za jedan digitalni projekat, koje je jedino moguće pod ovom šifrom.

Potrebno je da se razmišlja na više različitih načina i nivoa, a svaki u skladu sa ulogom koja je neophodna za razvijanje posla.

Sa radom DeKovach firma je zvanično počela u oktobru 2017. kada sam i dobio prve poslove. Bilo je uzbudljivo i bolje nego što sam očekivao. Kako sam se i ranije bavio vrlo stidljivo grafičkim dizajnom, neki od klijenata su već bili upoznati sa mojim radom. Sada su me samo videli konkretnije – kao firmu.

Deset meseci kasnije, mogu reći da sam dosta naučio i još uvek učim. Morao sam da objedinim više uloga i veština unutar sebe od onih koje se očekuju od grafičkog dizajnera. Bilo je potrebno da razmišljam na više različitih načina i nivoa, a svaki u skladu sa ulogom koja mi je neophodna za razvijanje posla. Tako da sam istovremeno dizajner, fotograf, komercijalista, knjigovođa i konsultant. A pre svega, što je takođe jako bitno, normalan čovek.

Strategija na kojoj sam bazirao poslovanje bazirala se na otvorenosti i edukaciji klijenata u korišćenju dizajna kao alata za postizanje poslovnih ciljeva.

Da li sam zadovoljan ovim poslom?

Da! Ono što mi je doneo jeste učenje i skromnu zaradu u oblasti koja nije tako česta i koja zahteva ozbiljno angažovanje. U narednom periodu imam nameru da se još više fokusiram na razvoj posla i sopstvenu edukaciju. Nije lako, ali su plodovi sopstvenog rada slatki.

Fotografije: privatna arhiva.

Objavljeno u